ZAŠTO JE VAŽNA ANALIZA ZEMLJIŠTA?

    0
    1559

    Zemljište je jedan od najvažnijih prirodnih resursa i neprocjenjivo je dobro cijelog čovječanstva. Sporo se obrazuje, a u procesu destrukcije brzo se uništava. Ako posmatramo zemljište kao sredinu u kojoj se ukorjenjuju i razvijaju biljke, moramo zaključiti da je plodnost njegova najvažnija osobina. Analiza zemljišta je utvrđivanje opšteg stanja zemljišta na kojem se planira poljoprivredna proizvodnja i to je prvi korak u poljoprivrednoj proizvodnji. Svaka biljna vrsta ima specifične potrebe za hranjivim materijama, pa je unošenje i doziranje đubriva veoma bitan faktor za pravilan razvoj usjeva.

    Analiza zemljišta nam daje informaciju o prisutnim hranivima u zemljištu na osnovu čega se vrše dalji obračuni potrebne količine đubriva u skladu sa potrebama određenog usijeva. Nizak sadržaj hranjivih materija u zemljištu neće omogućiti biljkama da u potpunosti ispolje svoj genetski potencijal, što će dovesti do smanjenja prinosa.  Visok sadržaj hranjivih materija je takođe nepoželjan, jer može štetno uticati na gajene biljke i na usvajanje drugih hranjivih materija. Radi utvrđivanja sadržaja hranjivih materija u zemljištu, praćenja dinamike kojom se mjenja, kao i održavanja optimalnog nivoa obezbjeđenosti najvažnijim  hranjivim elementima neophodno je vršiti hemijsku analizu zemljišta. Ona nam daje informacije o prisutnim hranivima u zemljištu na osnovu čega se vrše dalji obračuni potrebne količine đubriva u skladu sa potrebama određenog usijeva. Pozitivan efekat se ispoljava i kroz ekonomski momenat, a to je racionalizacija troškova đubrenja, povećanje prinosa što direktno utiče i na profit. Analiza nam omogućava da zemljištu (time i biljci) damo baš ono što mu nedostaje, tj.  da efikasno primjenjujemo mineralna đubriva. Hemijsku analizu je neophodno uraditi bar na svakih 5 godina, kako bi na osnovu nje utvrdili da li je došlo do povećanja ili smanjenja sadržaja organske materije i hranjivih materija u zemljištu i na osnovu toga isplanirati đubrenje u narednom periodu.

    Hranjive materije se iz zemljišta gube:

    • Prinosom (glavnim i sporednim proizvodima);
    • Erozijom (vodena i eolska);
    • Ispiranjem;
    • Isparavanje azota u obliku amonijaka;
    • Ireverzibilnim fiksacijama (nepovratno, čvrsto vezivanje elemenata od strane minerala gline)

    Hranjive materije se unose u zemljište:

    • Minrealnim i organskim đubrivima;
    • Zaoravanjem žetvenih ostataka;

    Analizom zemljišta utvrđuje se:

    1. Reakcija zemljišta ili pH vrijednost ( u KCl i u H2O)
    2. Sadržaj kalcijum-karbonata (CaCO3 %)
    3. Sadržaj humusa (%)
    4. Sadržaj ukupnog azota (N %)
    5. Sadržaj lakopristupačnog fosfora (P2O5 mg/100 g zemljišta)
    6. Sadržaj kakopristupačnog kalijuma (K2O mg/100 g zemljišta)

    Efikasna analiza zemljišta je ona koja je dobijena pravilnim uzorkovanjem zemljišta, jer od toga zavisi tačnost rezultata, a samim tim i ispravnost preporuke i mjera koje se predlažu za konkretan usjev.

    Ključne riječi: analiza zemljišta, hranjive materije, đubrenje, poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo

    Autor

    Dr. Tanja Jakišić, viši asistent, Poljoprivredni fakultet Istočno Sarajevo
    https://www.pof.ues.rs.ba/tanja-jakisic/