POMOTEHNIKA VOĆA I ZNAČAJ REZIDBE

    0
    816

    Pod pomotehnikom se podrazumijevaju zahvati na nadzemnom dijelu voćke koji se primjenjuju u cilju formiranja i održavanja uzgojnog oblika, regulisanja i održavanja rodnosti, uspostavljanja optimalnog odnosa između rasta i rodnosti, podmlađivanje stabala, rekonstrukcije krošnje, prekalemljivanja stabala, njege rana prouzrokovanih rezidbom, mehaničkim povredama, mrazom, itd. (Lučić i sar., 1996). Pomotehnički radovi se mogu izvoditi tokom zimskog mirovanja (zimska rezidba) ili u periodu aktivne vegetacije (ljetnja rezidba).

    Zimska rezidba se obavlja u peridu mirovanja voćaka, odnosno od otpadanja lista do kretanja vegetacije. Kada su u pitanju kontinentalna područja, najoptimalnije vrijeme izvođenja zahvata u toku zimske rezidbe jeste kada se dnevne temperature ne spuštaju ispod 0 °C. Uslijed niskih temperatura može do oštećenja kambijuma na presjeku rana, što za posledicu ima teže zarastanje rana. U toku zimske rezidbe mogu se obavljati zahvati koji stimulišu vegetativni porast ili bujnost i oni koji stimulišu rodnost. Mogu se izvoditi na jednogodišnjem drvetu i na granama različite starosti.

    Ljetnja rezidba se obavlja u toku vegetacije pa se često naziva i zelenom rezidbom ili rezidbom na zeleno. Zelena rezidba podrazumijeva zahvate na mladarima. Najveći broj zahvata u sklopu ljetnje rezidbe ima zadatak smanjenja vegetativne snage rasta i podsticanje rodnosti. Ljetnja rezidba može uspješno poslužiti za popravljanje grešaka koje su napravljene zimskom rezidbom, a da se pri tome ne izazove burna reakcija voćke na rezidbu. Zahvati ove prirode izvode se sredinom vegetacije, po završetku perioda intenzivnog rasta mladara. U našim klimatskim uslovima to je period od početka jula do sredine avgusta. Kod većine voćnih vrsta učešće zimske rezidbe u odnosu na ljetnju značajno je veće u ukupnoj strukturi pomotehnike (Cvetković i Glišić, 2020).

    Bez obzira na vrijeme izvođenja rezidbe, odnosno da li je u pitanju zimska ili ljetnja, rezidba za cilj ima uspostavljanje određenog odnosa između rasta i rodnosti na pojedinačnim granama, kao i na stablu kao cjelini. Generalno posmatrano, rezidba je neophodna za ostvarivanje visokog kvaliteta plodova. Zbog toga, u slučaju izostanka rezidbe, može doći do većeg broja negativnih pojava kod voćnih vrsta koje se teško mogu korigovati i koje za posledicu mogu imati negativan uticaj na rast, kao i sam izgled stabla. Neke od negativnih pojava su sljedeće:

    • Bez zahvata u toku rezidbe nije moguće pravilno formiranje većine uzgojnih oblika voćnih vrsta. Stabla koja se ne orezuju imaju „slobodnu” uzgojnu formu koju je teško kontrolisati, naročito kada su stabla starija i veća;
    • Vegetativni rast se brzo premješta u vršne dijelove krošnje, gdje voćka dolazi do većekoličine svjetlosti, koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Sa druge strane u donjim dijelovima krošnje dolazi do gubljenja vegetativne aktivnosti, javlja se „ogoljavanje” i oni postaju neproduktivni jer na njima više nema plodonošenja;
    • Javlja se smanjenje rodne površine, odnosno manji dio stabla je sposoban da formira pupoljke koji će kasnije dati rod; smanjuje se vegetativni porast u krošnji i na stablu se nalazi sve manje novih kvalitetnih prirasta koji mogu da donesu rod;
    • Kod stabala koja se ne orezuju dolazi do pojave neredovne rodnosti tzv. „alternativna rodnost”. Ukoliko rezidbom ne balansiramo broj pupoljaka na stablu koja treba da daju rod, javlja se prerođavanje, odnosno stabla se karakterišu obilnim rodom. Takva situacija onemogućava da se iste godine biljka pripremi za rodnost naredne godine, kada se javlja smanjenje rodnosti;
    • Rezidbom se uklanjaju polomljene grane, kao i grane na kojima se primjećuju simptomi prouzrokovača bolesti i štetočina. Na ovajn način se smanjuje potencijal za razvoj bolesti i omogućava se efikasnija zaštita;
    • U gustim i zasjenjenim krošnjama predugo se zadržava vlaga, nema provjetrenosti, zbog čega može doći do razvoja bolesti i štetočina;
    • Rezidbom regulišemo i kvalitativne i kvantitativne osobine ploda.

    Ključne riječi: Uzgojni oblici, rezidba, zimska rezidba, ljetna rezidba,  poljoprivredni fakultet, istočno sarajevo

    Autor

    Dr Mirjana Radović, docent, Poljoprivredni fakultet Istočno Sarajevo
    https://www.pof.ues.rs.ba/mirjana-radovic/